Razumijeti svoju kožu

Kako uživati u suncu bez izlaganja kože riziku?

Svi vole sunce... Podiže raspoloženje, daje energiju i omogućava tijelu da sintetizira vitamin D koji treba za apsorpciju kalcija. Također potiče izlučivanje melatonina, hormona sreće.

To su pozitivne strane. Ali druga strana medalje nije tako sjajna: izlaganje suncu ima puno štetnih učinaka za Vašu kožu i zdravlje.

Odgovorno ponašanje podrazumijeva učinkovitu zaštitu od sunca koju birate na temelju jačine zračenja i tipa Vaše kože.

Dječja koža treba posebnu zaštitu o kojoj više možete pročitati ovdje, kao i oštećena i ozlijeđena koža na kojoj ožiljci mogu promijeniti pigment na suncu.

Kako funkcionira sunčevo zračenje?

Sunce emitira bezbroj svjetlosnih zraka različitih valnih duljina, od najkraćih do najdužih. Emitira i kozmičke zrake, gama zrake, rendgenske zrake, ultraljubičaste (UV) zrake (uključujući UVC, UVB i UVA zrake), vidljivo zračenje, infracrveno zračenje (IR) i radio valove.

Atmosfera filtrira najopasniji dio solarne zrake. Dvije trećine ove zrake dopire do Zemlje. Kozmičke, gama zrake, rendgenske i UVC zrake ne dopiru do njezine površine jer nisu kompatibilne sa živim svijetom. Zrake koje do nas nađu put (UVB, UVA, vidljive i infracrvene zrake) utječu na tijelo. Infracrvene zrake oslobađaju vrućinu; te zrake izazivaju osjećaj vrućine na koži, za razliku od UVB i UVA zraka koje su nevidljive i hladne, ali i dalje imaju velik biološki utjecaj.

Zašto je potrebna zaštita od sunca?

Zračenje sunca ima razorni učinak na kožu, sve od sunčanih eritema (opekline) do ubrzanog starenja kože i karcinoma kože. Izlaganje suncu glavni je uzrok karcinoma kože, što je ujedno i najozbiljnija posljedica zračenja.Ali treba imati na umu da postoje i drugi rizici, poput toplotnog udara, sunčanice, fotoosjetljivosti, upale oka i alergije na sunce.

Epiderma zaustavlja 85 % UVB zraka, samo 15 % dođe do derme.

Količina UVB zraka ovisi o godišnjem dobu, geografskoj širini, dobu dana i nadmorskoj visini. To su zrake koje uzrokuju tamnjenje i opekline, što je prirodni alarm kože koja upozorava da prima previše UVB zraka. UVB zrake dugoročno imaju kancerogeni učinak.

UVA zraka prodiru duboko u kožu; njih skoro 50 % dođe do derme.

Sunce emitira te zrake cijelu godinu i one prolaze kroz oblake i prozore. Odgovorne su za starenje kože (fotostarenje) i stvaranje slobodnih radikala. Ove molekule napadaju strukture stanica i DNK. Imaju kancerogeni učinak, ali u manjem stupnju od UVB zraka.

UV zračenje ovisi o vrsti tla od kojeg će se zrake odbiti.

Različita područja šire različite količine:

- snijeg reflektira 80 % UV zraka, pijesak 15 %, a voda 25 %.

- Čak i 40 cm ispod vode, izloženost UV zračenju iznosi oko 40 % od onoga koje bi bilo na površini.

UVA i UVB zrake uzrokuju karcinom kože jer oslabljuju obranu imunološkog sustava kože, potiču značajan oksidativni stres i stvaraju lezije na DNK, koje mogu izazvati pojavu kancerogenih stanica.

Ne reagiraju svi tipovi kože jednako na sunčevo zračenje, jer svaki pojedinac ima svoju vlastitu fotoosjetljivost, sa značajkama svog fototipa. Fototip je kvaliteta reakcije osobe na djelovanje zraka sunca. Utvrđeno je šest fototipova na temelju tona kože, boje kose, postojanja efelida (pjege) i sklonosti pojedinca da dobije opekline ili da potamni.

Fototip I: vrlo svijetla koža (crvenokosi), uvijek opekline, nikad ne tamni, puno pjegica.
Fototip II: svijetla koža, uvijek opekline, može malo potamniti, nekoliko pjegica.
Fototip III: svijetla do maslinasta koža, ponekad opekline, uvijek tamni (lagana do umjerena preplanulost), može imati nekoliko pjegica.
Fototpi IV: maslinasta koža, rijetko opekline, uvijek tamni (jaka preplanulost), bez pjegica.
Fototip V: smeđa koža, nikad opekline, uvijek tamni (vrlo jaka preplanulost), bez pjegica.
Fototip VI: crna koža, nikad opekline, bez pjegica.

Što je fototip svjetliji (posebno fototipovi I i II, kao i III), veća je potreba za upotrebom zaštite od sunca.

Kako koža tamni?

Proces tamnjenja većinom potiču UVB zrake pod "prirodnim" suncem. To je način na koji se koža prilagođava i brani od sunca, ali ta zaštita nije uvijek neprobojna. Preplanulost često štiti od opeklina, ali to nas ne treba poticati na prekomjerno izlaganje koje ima dugoročne posljedice (posebno karcinom kože).

Izlaganje suncu aktivira melanocite koji proizvode melanin koji ih štiti od sunca. Melanin dolazi do površine kože. Istovremeno, koža postaje deblja (zadebljanjem rožnatog sloja), što je uz pigmentaciju dodatni zaštitni čimbenik. Zapamtite da UVA zrake izazivaju trenutnu pigmentaciju koja traje nekoliko sati. To nije preplanulost već oksidacija koja postaje vidljiva odmah nakon izlaganja suncu. UVB zrake su jedine odgovorne za preplanulost koja se počinje razvijati dva do tri dana nakon izlaganja i postiže svoj maksimum tri tjedna nakon izlaganja.

Proizvodi za zaštitu od sunca istovremeno filtriraju UVB i UVA zrake, s odgovarajućom ravnotežom između njih. Njihova moć filtriranja označena je SPF-om (eng. Sun Protection Factor = faktor zaštite od sunca). SPF odabirete na osnovu Vašeg fototipa i intenziteta sunčevog zračenja koji ovisi o lokaciji (more, planine, itd.)
. SPF 6 = niska zaštita SPF 15 = umjerena zaštita SPF 30 = visoka zaštita
. SPF 50+ = vrlo visoka zaštita

Odaberite proizvod čija tekstura Vam odgovara, što će Vas potaknuti da ga redovitije nanosite. Za najbolju učinkovitost, treba ga nanositi svaka dva sata. Osim toga, neke formule su otporne na vodu ili ubrzavaju tamnjenje kako bi se skratilo vrijeme izlaganja.

Kako sunce utječe na starenje?

Prema stručnjacima*, 80 % starenja lica uzrokovano je izlaganjem suncu! Starenje povezano s tim izlaganjem zove se fotostarenje.

Njegovi znakovi su duboke bore, pigmentacijske mrlje i telangiektazija (vidljivo proširenje malih krvnih žila ispod kože). Ta vrsta ubrzanog starenja pogađa sva područja koja su često izložena poput lica, leđa, ruku, podlaktica i dekoltea. UVB i UVA zrake drastično mijenjaju stanice kože, uništavaju kolagen i elastin te mogu uzrokovati razvoj kancerogenih tumora.

Toliko je dobrih razloga za usvajanje razumnih navika kada je sunce u pitanju i da se štitite kod svakog izlaganja.

*Gilchrest BA et al, Effect of chronologic aging and photoaging: an overview., J Am Acad Dermatol, 1989; 21(3 Pt 2): 610-3

Izbjegavajte izlaganje kad su sunčeve zrake najintenzivnije. Što je sunce više na nebu, jače su njegove ultraljubičaste zrake. Ljeti, u Zapadnoj Europi, to vrijeme je od 11 do 16h.
Ne ostajte na suncu predugo pod izgovorom da ste nanijeli zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom. Cilj ovih proizvoda nije povećati broj sati izlaganja na suncu, već smanjiti rizike tijekom izlaganja.
Najbolje je na plaži ne biti cijeli dan.

Koristite naočale za sunce s jakom UV zaštitom, šešir sa širokim obodom i široku i dugačku odjeću (majica dugih rukava, bermude ili hlače). Zapamtite da je odjeća, posebno tamna odjeća, najbolji način zaštite.
Ako je vani vruće, zaštitite svoje dijete od toplotnog udara i sunčanice. Pazite da često pije vodu.

Ne vjerujte vlastitom dojmu. Budući da infracrvene zrake uzrokuju osjećaje vrućine, a ne UV zrake, definitivno možete zadobiti opekline od sunca bez osjećaja da ste se previše izlagali (primjerice, kada ste na brodu ili vani na oblačan, ljetni dan).
U planinama rizik postoji čak i kad su temperature vrlo niske. Zapravo se zaštita koju pruža atmosfera smanjuje s visinom pa je sunce agresivnije (količina UVB zraka koja dolazi do kože povećava se za 4 % na svakih 300 metara). Osim toga, odsjaj na suncu značajno povećava količinu ultraljubičastog zračenja koje dolazi do kože (snijeg može reflektirati 80 % UV zraka).
Neka Vas ne zavaraju vjetar i voda, jer suzbijaju znakove upozorenja vezane uz infracrveno zračenje smanjujući osjećaj vrućine, ali UV zrake još su tu!

Sivo nebo ne znači da trebate biti manje pažljivi u odnosu na sunce. Zaista, kroz oblake prolazi puno više UV zraka od infracrvenih zraka i vidljive svjetlosti. ZBog toga dan može biti puno hladniji i manje svijetao, ali to ne znači da su rizici povezani s ultraljubičastim zračenjem manji.
Birajte hlad, a ne sunce, ali imajte na umu da ni hlad ne garantira zaštitu. Hlad zaista osigurava zaštitu od direktnog sunčevog zračenja, ali ne od sunčevog zračenja koje se odbija od tla (trava reflektira 3 % UV zraka koje dopru do nje, pijesak 5 do 25 %, snijeg 30 do 80 % i voda 5 do 90 %) ili od sunčevog zračenja koje prenose čestice u atmosferi (u podne, 30 do 50 % UV zraka dolaze od zračenja koje prenose atmosferske molekule).

Nikada se ne izlažite suncu nakon nanošenja parfema ili tijekom uzimanja određenih lijekova bez da ste od liječnika ili farmaceuta zatražili savjet.