Razumijevati svoju kožu

Zašto imam tamne mrlje na koži?

Boju kože obično određuje njezin fototip i količina izloženosti suncu; područja koja su češće izložena suncu su tamnija od onih koja su pokrivena. Melanin je prirodan pigment koji regulira boju kože, a tijelo ga izlučuje za zaštitu kože od UV zraka, što dovodi to tamnjenja.

Problemi s pigmentacijom povezani su sa slabijim djelovanjem melanina, što uzrokuje ili hiperpigmentaciju (tamne mrlje) ili depigmentaciju (svjetlije mrlje) na koži. Drugo je obično povezano sa stanjem poput vitiliga ili albinizma koji zahtijevaju medicinsku njegu.

Koža ima prirodnu boju neovisno o izloženosti suncu: to je njezina pigmentacija.

Ta boja ovisi o stanicama kože koje se zovu melanociti i jedinstvene su po tome što proizvode pigmente poznate kao melanin. Melanin koji se nalazi u koži služi kao prirodna zaštita od ultraljubičastih (UV) zraka koje emitira sunce.

Dva su tipa melanina:

1. Eumelanin
Poznatiji kao pravi melanin, crne je ili tamno smeđe boje i prisutan kod ljudi s mat kožom (štiti od UV zraka).
2. Feomelanin
Poznat je i kao crveni melanin ili melanin crvenokosih. Nalazi se kod ljudi svijetle kože ili crvene kose. Ne štiti od UV zraka, naprotiv njegova sinteza stvara slobodne radikale koji napadaju kožu.

Ova dva tipa melanina nalaze se u svakom pojedincu u različitim omjerima. Količina određuje prirodnu boju kože čovjeka i kako dobro crni kod izloženosti suncu.

Kako pigmentacija funkcionira?

Pigmentacija je rezultat složenog procesa u 4 faze:

1. Ultraljubičaste zrake i "biološki posrednici" (tvari koje se nalaze u stanicama kože) stimuliraju proces pigmentacije i time funkciju stvaranja melanina stanica koje se zovu melanociti.

2. Melanociti stvaraju melanin.

3. Tako proizveden melanin širi se kroz dva sloja epiderme.

4. Zatim se seli na površinu kože kroz kontinuirano obnavljanje stanica u epidermi.

Mrlje povezane s izloženosti suncu i s dobi

UV zrake prolaze kroz epidermu i stimuliraju pigmentacijske stanice kože (melanociti). Neki melanociti su trajno poremećeni i čitavo vrijeme izlučuju velike količine melanina. Mrlje se javljaju kad se na nepravilan način poveća proizvodnja melanina i kada se prekomjerno proizveden melanin ne širi jednako po površini kože. To uzrokuje njegovo nakupljanje u mrlje i stvaranje neuglednih biljega.

Prekomjerno izlaganje suncu (preintenzivno i predugo) kroz vrijeme za rezultat ima prekomjernu proizvodnju melanina, što dovodi do stvaranja pigmentiranih mrlja ili pjega (male, okrugle i plosnate pjege različitih veličina).

Zato se kod ljudi koji rade vani (ljudi u pomorskoj industriji, građevinski radnici, itd.) često stvaraju te pjege ranije nego kod drugih ljudi. One se zovu sunčane pjege ili staračke pjege. Pjege pogađaju 90 % bijele rase starije od 50 godina. Pogođeni su svi tipovi kože.

Hormonalne promjene u trudnoći ili kod uzimanja oralnih kontraceptiva također mogu izazvati hiperpigmentaciju.

Kod žena sa smeđom kosom (s mat kožom) hormonalne promjene mogu dovesti do pojave smeđe maske na licu koja se zove "melazma" ili "trudnička maska". Odnosi se na pjege na gornjem dijelu lica do ruba vlasišta.

Istaknutije su ljeti. Njihova boja se razlikuje i tamne pod djelovanjem ultraljubičastog zračenja.
Ta se uobičajena pigmentacija javlja naglo, ali se smanjuje ili potpuno nestaje nakon vraćanja hormona u normalu (primjerice nakon poroda). Malo pigmentacije može se zadržati još nekoliko mjeseci ili nekoliko godina.

U nekim se slučajevima "trudnička maska" javlja i kada osoba nije trudna i ne uzima oralnu kontracepciju.

Mrlje povezane s fototoksičnim tvarima i lezijama na koži

Kod izloženosti suncu, određene vrste bilja (cvjetne esencije), mirisi i lijekovi mogu izazvati pojavu smeđih mrlja nakon reakcije na fotosenzibilizaciju (fototoksičnost).
Nadalje, na oštećenoj koži i koži s ožiljcima (posljedice opeklina, opeklina od sunca, zarastanja upalnih lezija, posebno lezija od akni) lakše se stvaraju pigmentacijske mrlje ako je izložena UV zrakama.

Najbolji pristup je u najsunčanijim mjesecima sustavno nanositi zaštitu od sunčeve svjetlosti i odgovorno se ponašati u odnosu na sunce.

Zaštitite se od sunca kako biste spriječili pojavu ili pogoršanje pigmentacijskih mrlja. Izbjegavajte sunce kada su mu zrake najopasnije, odnosno između 10 i 15 sati.
Pažljivo birajte zaštitu od sunca. Faktor zaštite od sunca (SPF) trebao bi biti bar 20 (ili 30 ako imate svijetlu kožu).
Uzimajte oralne dodatke prehrani (kapsule ili tablete) prije i tijekom izlaganja, kako biste bolje pripremili svoju kožu za sunce.

Novorođenčad nikada ne izlažite suncu. Djecu zaštitite odjećom i posebnom kremom za zaštitu od sunca. 80 % problema s kožom rezultat je izlaganja suncu prije 18. godine.

Koristite proizvode za čišćenje koji su razvijeni posebno za kožu s problemom pjega.

Proizvodi za zaštitu od sunca djeluju preventivno, ali mogu imati učinka i kod postojećih pjega ako ih nanosite pažljivo i s povjerenjem.

Za pomoć u smanjivanju tih neuglednih pigmentacijskih mrlja i izjednačavanje svog tena, nanesite proizvode za depigmentaciju koji u obzir uzimaju osjetljivost Vaše kože.